DA NAM PADNE ROSNA KIŠA
koncept, koreografija: Mia Štark
izvedba: Ivana Bojanić, Valentina Miloš, Anna Javoran
dramaturška podrška: Anna Javoran
rad s glasom: Jasmina Bojić
scenografija: Kristina Marić
Odnos prema prirodi i relacije suvremenoga življenja i minulih vremena u temelju su prve autorske predstave Mije Štark. Interes autorice nije potaknut ekološkim razlozima, kako bi se dalo naslutiti, premda je svjesnost o očuvanju okoliša prisutna kao udaljeni eho. U prvome je planu traženje poveznica s ishodištem čovjeka u prirodi, prepoznavanje elemenata pretkršćanske kulture i poljodjelačkih predodžaba svijeta vezanih uz kult zemlje i obrede plodnosti koji su se, transformirajući se s vremenom, uspjeli barem fragmentarno zadržati u običajima zajednice, pogledu na svijet ili jeziku. Naše odnošenje prema pojavnostima bitno se razlikuje od shvaćanja naših predaka. Prisniji odnos i život u skladu s mijenama prirode opaža se već u generacijama naših baka i djedova, a kako uranjamo u prošlost, sve je očitije da je priroda nekoć definirala čovjekov obzor, odnosno da je čovjek sagledavao samoga sebe kao dio univerzuma uvjetovana, određena i podređena prirodnim silama. S civilizacijskim pomakom čovjek se postavlja u opreci prema prirodi umanjujući važnost njezina utjecaja na život, susprežući joj moć, ujedno susprežući prirodu u sebi, a pozicionirajući se i potvrđujući kao tvorac koji daje značenje i smisao svemu postojećemu.
Da nam padne rosna Kiša usmjerava se pitanjima jesu li ples i običaji sadržani u folklornim obrascima, a tradirani iz poljodjelskih rituala i slavenske mitologije, proizašli iz sakralnoga ili društvenoga momenta, kako sakralno uvjetuje društveno, i obrnuto, kako se ti rituali mijenjaju s prijelazom u kršćanstvo te kako se odnositi prema nasljeđu kad i u ruralnim sredinama izostaju okupljanja kojima su se zajednice simboličnom gestom običajna ponavljanja obraćale Prirodi, oslanjajući se na njezinu mudrost cikličkoga uravnoteživanja.
Predstava je realizirana u sklopu programa Pogonator i Koreospektar, u produkciji Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS u koprodukciji s Dominom, uz podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.